Iako sam odavno upoznata s većinom resursa koje CARNet već godinama nudi i zaista ih s veseljem koristim, bilo mi je jako drago da i sve kolege upoznaju resurse koji im mogu biti odlična dopuna provedbi nastavnog procesa.

Možda je najbolje krenuti odmah na stranicu edu.hr portala na kojemćemo naći poveznice na sve resurse;

http://www.edu.hr/

Portal za učenje na daljinu Nikola Tesla

Moodle

e-knjižnica

Forum za škole

Portal za škole

Školska učilica

Ovo su samo neki od nabrojnih resursa, a slijede i online enciklopedije, eLektire, Baltazar itd.

Posebno me veseli prije nekoliko mjeseci dodan Video portal Baltazar!

Sretno i uživajte!

 AZOO je objavila priopćenje Europske komisije: Europa 2020.- Strategija pametnog, održivog i inkluzivnog rasta.

Evo nekih dijelova nama profesionalno zanimljivih:

Europska unija mora definirati gdje želi biti 2020. godine. S tom namjerom Europska komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU:

-75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno.

-3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj.

-Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju).

- Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja.

 (Cilj koji se odnosi na obrazovna dostignuća, a bavi se problemom ranog napuštanja obrazovanja smanjenjem stope s trenutnih 15% na 10%, istovremeno povećavajući udio stanovništva u dobi od 30-34 godine koji završavaju tercijarno obrazovanje s 31% na najmanje 40% u 2020. godini)

- 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva.

Ovi su ciljevi reprezentativni za tri prioriteta pametnog, održivog i uključivog rasta, ali nisu razrađeni: za potporu će biti potreban čitav niz aktivnosti na nacionalnoj razini, na razini Europske unije i internacionalnoj razini. Europska komisija predstavlja sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u okviru svake prioritetne teme:

- „Unija inovacija“ s ciljem unapređenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za istraživanje i inovacije kako bi se osigurala mogućnost transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge koje stvaraju rast i radna mjesta.

- „Mladi u pokretu“ s ciljem povećanja učinka obrazovnih sustava i olakšanja ulaska mladih na tržište rada.

-„Digitalni program za Europu“ s ciljem bržeg širenja brzog interneta te korištenja prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke.

- „Resursno učinkovita Europa“ s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od korištenja resursa, podrške prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine ugljena, povećanja korištenja obnovljivih izvora, modernizacije sektora transporta i promicanja energetske učinkovitosti.

- „Industrijska politika za globalizacijsko doba“ s ciljem unapređenja poslovnog okruženja, prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te razvoja snažne i održive globalno konkurentne industrijske osnove.

- „Program za nove vještine i radna mjesta“ s ciljem modernizacije tržišta rada te osnaživanja ljudi razvojem njihovih vještina tijekom cijeloga života s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage te boljeg slaganja ponude i potražnje, uključujući i kroz mobilnost radne snage.

- „Europska platforma protiv siromaštva“ s ciljem jamčenja društvene i teritorijalne povezanosti na način da svi imaju koristi od prednosti rasta i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od siromaštva i socijalne isključenosti omogući dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu.

Europa mora djelovati na:

 Obrazovanje, usavršavanje i cjeloživotno učenje: Četvrtina ukupnog broja učenika loše čita, svaka sedma mlada osoba prerano napušta školovanje i usavršavanje. Otprilike 50% završava srednju razinu obrazovanja, ali to često ne odgovara potrebama tržišta rada. Manje od svake treće osobe u dobi između 25 i 34 godine ima fakultetsku diplomu, dok taj broj u SAD-u iznosi 40%, a u Japanu preko 50%. Prema podacima šangajskog indeksa, samo dva europska sveučilišta nalaze se među prvih 20 sveučilišta u svijetu.

 Digitalno društvo: Globalna potražnja za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama predstavlja tržište vrijedno 2 000 milijardi eura, a tek jedna četvrtina dolazi iz europskih tvrtki. Europa zaostaje i u području brzog interneta, što utječe na mogućnost inovacije, uključujući i u ruralnim područjima, te na mogućnost širenja znanja i distribucije roba i usluga putem interneta.

Na nacionalnoj razini države će članice morati:

- provesti reformu nacionalnih (i regionalnih) sustava istraživanja i razvoja te inovacija kako bi omogućile izvrsnost i pametnu specijalizaciju, ojačale suradnju između sveučilišta, istraživačkih centara i tvrtki, provele zajedničke programe i ojačale prekograničnu suradnju u područjima s dodanom vrijednosti EU te sukladno tome prilagodile nacionalne postupke financiranja, kako bi osigurale difuziju tehnologija širom teritorija EU;

- osigurati dovoljan broj diplomiranih znanstvenika, matematičara i inženjera te usmjeriti nastavne planove i programe na kreativnost, inovacije i poduzetništvo:

- na prvo mjesto staviti izdavanja za znanje, uključujući i porezne poticaje i druge financijske instrumente za promicanje privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj.

Na razini Europske unije, Komisija će raditi na:

- integraciji i jačanju programa mobilnosti, sveučilišnih i istraživačkih programa EU (kao što su Erasmus, Erasmus Mundus, Tempus i Marie Curie) te njihovom povezivanju s nacionalnim programima i resursima;

- ubrzavanju programa modernizacije visokog obrazovanja (nastavni planovi i programi, upravljanje i financiranje), među ostalim i rangiranjem rezultata sveučilišta i obrazovnih rezultata u globalnom kontekstu;

- pronalaženju načina za promicanje poduzetništva kroz programe mobilnosti za mlade stručnjake;

- promicanju prepoznavanja neformalnog i informalnog učenja;

Na nacionalnoj razini države će članice morati:

- osigurati učinkovito ulaganje u obrazovni i sustav osposobljavanja na svim razinama (od predškolske do tercijarne);

- popraviti obrazovne rezultate, dotičući se svakog segmenta (predškolski, primarni, sekundarni, tercijarni) u okviru integriranog pristupa, obuhvaćajući ključne kompetencije, s ciljem smanjenja ranog napuštanja školovanja;

- povećati otvorenost i značajnost obrazovnih sustava stvaranjem nacionalnih kvalifikacijskih okvira te prilagođavanjem rezultata učenja potrebama tržišta rada;

- popraviti ulazak mladih na tržište rada integriranim aktivnostima, koje, među ostalim, pokrivaju usmjeravanje, savjetovanje i pripravništva.

O ovome bruje sve zbornice, no što vi mislite?
Anonima anketa.

Jedan od prvih poteza novog ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, biti će ukidanje zaključnih ocjena na polugodištu u osnovnim i srednjim školama.

‘Osim što generira testomaniju i stres, polugodište i zaključivanje ocjena nepotrebno su opterećenje za nastavnike. Ukidanje nepotrebnog, ali već tradicionalnog administracijskog posla trebalo bi se dogoditi ubrzo’, najavila je zamjenica ministra Marija Lugarić za Vjesnik.

‘Kroz kontakte s učiteljima i nastavnicima dobili smo razne prijedloge, a jedan od njih je i ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu. Skloni smo toj ideji i to je nešto o čemu ćemo vrlo brzo donijeti odluku, već u sljedećih nekoliko mjeseci’.

‘Do ljeta planiramo učiniti niz promjena u administraciji, u stvarima koje otežavaju rad učiteljima i nastavnicima, a koje nije problem ukloniti. Takve im administrativne barijere samo zagorčavaju rad i život, a u stvarnosti ne utječu na kvalitetu nastave. Figurativno, u školama nedostaje zraka’, kazala je Marija Lugarić.

Evo kako je videokonferencija izgledala:

 Za Božić nikad nisi sam

 Začuje se zvuk telefona. Dječak se javi.

JAKOV:
OVDJE JAKOV. IZVOLITE!  
MAMA!  DA, DOBRO SAM. AHA….HM….DOBRO.
BAKA JE OTIŠLA PO SVJEŽE VOĆE.
NAGOVORIO SAM JU DA NAPRAVI MOJ NAJDRAŽI KOLAČ.
ZNAŠ BAKU….NIJE NJOJ TEŠKO.
KAKO JE TATA? 
NEĆETE NA VRIJEME DOPUTOVATI????
ZAŠTO??? DA …ZNAM.
JAKO MI JE ŽAO....
BOŽIĆ BEZ VAS NEĆE BITI PRAVI.
DOBRO MAMA.
ČUJEMO SE JOŠ POSLIJE.  BOOK.

Jakov spušta slušalicu.
Gunđa sam sebi u bradu.

ZA SVE JE KRIV TAJ SNIJEG. UVIJEK SAM GA VOLIO,
A VIDI ŠTO MI JE SADA NAPRAVIO. UH!
(ljutito lupi nogom o pod).
Jakov s ljutito prekriženim rukama gleda kroz prozor,
a vani u taj čas počne padati snijeg.

JAKOV: KRASNO! SADA ĆE JOŠ I TU PADATI!
(ljutito).

Jakov i dalje gleda kroz prozor kako pahuljice padaju.
Tako gledajući nasloni se na okvir i zaspe.

Dok pahuljice još padaju trčeći uokrug,
na sceni se pojave  pahuljice.

MIA:DRAGE MOJE PRIJATELJICE, JESTE LI ČULE?
    JESTE LI ČULE? (viče)
ENA: NIŠTA TI JA  DRAGA MOJA NISAM ČULA.
     OD KADA SMO SE NAŠLE U ONOJ GADNOJ OLUJI
     JOŠ UVIJEK MI JEZAČEPLJENO UHO!
     ČUJEM SAMO TEBE KAD SE TAKO DEREŠ.
MIA: (svadljivo) PA MORAM SE DERATI KAD SI GLUHA!
LUCIJA: DJEVOJKE…..DJEVOJKE…ŠTO JE TO?
        PA NEĆETE SE VALJDA POSVAĐATI
KAO ONE DVIJE KAPLJICE NEKU VEČER.
UPROPASTILE SU CIJELU KIŠU. 
I TO ZBOG JEDNOG OBIČNOG PLJUSKA KOJI IH NIJE HTIO.
PIH!

JOSIPA:(sanjalački)MORA SE PRIZNATI DA JE BIO JAKO ZGODAN!!
LUCIJA: DA, DA….BAŠ JE TO SADA VAŽNO. 
       ZAŠTO SMO MI ZAPRAVO BAŠ TU PALE?
MIA: ZAR NI TI NISI ČULA?  NEČUVENO.
     PERE LI TKO OD VAS UŠI?
JOSIPA: JA SAM BAŠ NAMJERAVALA NEKI DAN.
        ALI BAŠ JE POČELA ONA KRASNA MEKSIČKA SERIJA.

ENA: JE...I JA SAM JE GLEDALA….
LUCIJA: JA JOŠ NISAM ČULA ZAŠTO SMO MI OVDJE PALE?
        ZAR NISMO MOGLE NEGDJE NA BREŽULJAK?!
        OVDJE ĆE NAS ODMAH PREGAZITI.
MIA:DJEVOJKE, DJEVOJKE.
    ZNAČI JEDINO JA SAM ČULA JAKOVA.
LUCIJA: JAKOVA?
        ČUDNO, GLEDALA SAM SVAKU EPIZODU,
        ALI ZA NJEGA JOŠ NISAM ČULA.
        DA NISAM NEKU EPIZODU IPAK PRESKOČILA?
MIA: MA NE! JAKOV JE DJEČAK KOJA STANUJE U OVOJ KUĆI.
     ZBOG NJEGA SMO SE BAŠ OVDJE SPUSTILE.
     POSLUŠAJTE.
     JAKOV JE DJEČAK ČIJI SU SE RODITELJI ZA BADNJU VEČER
     TREBALI VRATITI SA PUTA, ALI ZRAKOPLOVI NE LETE ZBOG
     VELIKE SNJEŽNE OLUJE. JAKO JE TUŽAN.    

LUCIJA:TO JE VEĆ PROBLEM.
       TREBALE BISMO NEŠTO UČINITI DA GA  RAZVESELIMO.
ENA:I ŠTO SADA? VRATITI SE NE MOŽEMO.
    SNIJEG BI SE STRAŠNO NALJUTIO.
JOSIPA:O,DA. JA SAM ZBRISALA KADA SMO UČILI STRANE SVIJETA.
       SKORO JE POZELENIO OD MUKE.
MIA:ZNAM!! NAPRAVIMO MU SNJEGOVIĆA.
    KADA SE PROBUDI LIJEPO ĆE SE IZNENADITI.
ENA: MOŽE! CURE…NA POSAO!

-pahuljice se skupe na pozornici u jednu grupicu
 te s poda dignu od kartona napravljenog snjegovića.

-Jakov se budi i proteže. 
 JAKOV: MALO SAM ZASPAO. NEKA.
        IONAKO MI JE STRAŠNO DOSADNO.
        ETO, I SNJIJEG JE PRESTAO PADATI. 
        ŠTO……?
Jakov se zagleda začuđeno kroz prozor i spazi snjegovića.
JAKOV: OVO MORAM POGLEDATI.
Stavi kapu, šal i rukavice i izađe ispred kuće.

JAKOV: OTKUDA SI SE TI STVORIO?
      MOGAO BIH SE OKLADITI DA MALO PRIJE NISI BIO TU.
Nailaze Ivan, Marino, Mak,Teo, Luka, Antonio, Mihael i Andrija
IVAN:BOK JAKOVE. LIJEPOG SI SNJEŠKA NAPRAVIO.
JAKOV: NISAM. SAMO SE OVDJE STVORIO. 
       MENI  NIJE NI DO SNIJEGA NI SNJEGOVIĆA.
ANTONIO:NEMOJ TAKO.JA BAŠ VOLIM SNIJEG.
        SJEĆAŠ LI SE  KAKO SMO SE JUČER DOBRO ZABAVILI?
        GRUDALI SMO SE…
MAK: DA, GRUDALI SMO SE, I …I…..
MARINO: AHA! ŠTO ZAMUCKUJEŠ?
MAK:I TI BI ZAMUCKIVAO DA SI ČUO TETU MARTU KAKO VIČE.
TEO:DA. ONA ME NE ČUDI. ALI STRIČEK ŠTEF…
    ONAKO VIKATI!? IPAK SMO MI NEKI SUSJEDI.
ANTONIO: PA NIJE VALJDA JEDAN PROZOR TOLIKO BITAN?
LUKA: EEE, DEČKI, PRIPAZITE DRUGI PUT.
IVAN: PRAVI SE NAŠAO.
      PRIPAZI TI S PETARDAMA.
      ZNAŠ KOLIKO JE TO OPASNO.
MARINO: ZNA…ZNA…
        I NJEGA ĆE SUSJED ŠTEF DOHVATITI.
ANDRIJA:IDEMO SE MI IPAK MALO GRUDATI.
        PAZIT ĆEMO NA PROZORE.
Grudaju se svi osim Jakova.
Trče oko snjegovića, guraju se,navlače i cikću.
Odjednom zastanu jer su primijetili da se Jakov ne zabavlja.
IVAN:JAKOVE!? PA ŠTO TI JE?
ANDRIJA: ŠTO SE DOGODILO?
MARINO:SIGURNO NIJE NIŠTA ŠTO SE NE BI MOGLO POPRAVITI.
JAKOV: NE MOŽE SE NE MOŽE SE POPRAVITI!
       NITKO MI NE MOŽE POMOĆI. NITKO!
MARINO: MA DAJ!
        NEMA TOGA ŠTO MARINO NE ZNA RIJEŠITI.
       SAMO TI NAMA SVE LIJEPO ISPRIČAJ.
MIHAEL: BRZO UNUTRA!
(Ulaze svi unutra) (Dolaze pahuljice)
MIA: NIŠTA.  SNJEGOVIĆ NIJE POMOGAO.
    ŠTO ĆEMO SADA?
ENA: PA… JOŠ STIGNEMO NA ZABAVU KOD GOSPODINA MRAZA.
    GOSPOĐA MRAZIĆ RADI KRASNE KOLAČE.
MIA: DOSTA. SAMO VAM JE DO ZABAVE.
     ZAR STE ZABORAVILE ZAŠTO SMO DOŠLE?
LUCIJA: NISMO. MALO SMO PRETJERALE…
        ISTINA.
JOSIPA: PITANJE JE ŠTO ĆEMO SADA UČINITI.
(trenutak razmišljaju i vrte se zamišljene po pozornici) 
ENA: DRAGE MOJE…POVEST ĆEMO GA NA ZABAVU.
     MALO PLESA, FANTE…I…
MIA: TO NE BI NIŠTA RIJEŠILO.
LUCIJA: DJEVOJKE! IMAM RJEŠENJE!
        POZVAT ĆEMO  GOSPODINA LEDA I GOSPODINA SNIJEGA.
        MOŽDA ONI MOGU POMOĆI JAKOVU.
JOSIPA:BRAVO! SLAŽEM SE. IDEMO BRZO POSLATI PORUKU.
(Pahuljice otrče sa strane, nastane mir, i odjednom zajedno dolaze…) 
SNIJEG: LEDENI, JESMO LI NA PRAVO MJESTO DOŠLI?
LED:TKO ZNA DRAGI MOJ PRIJATELJU.
    KAKO SU NAM PAHULJICE OPISALE PUT MOGLI BISMO BITI U JAPANU.                                          
    JEDINO JE SIGURNO DA NISMO U PUSTINJI.
SNIJEG: PRESTAR SAM JA ZA TAKVA PUTOVANJA.
        JEDNA FOTELJA BI MI DOBRO DOŠLA.                
LED: NO, NO PRIJATELJU  JOŠ JE PUNO ZIMA PRED VAMA.
LED: GDJE STE BRBLJAVICE MALE?  ZAŠTO STE NAS ZVALE?
SNIJEG:  BRZO, MALENE, BRZO. OH..OH..REUMA ME  HVATA.
MIA:ZNATE….OVAKO JE BILO.
    JAKOV JE DJEČAK KOJI ŽIVI U OVOJ KUĆI.
    JAKO JE TUŽAN. RODITELJI SU MU OTIŠLI SU NA PUT,
    I TAMO STE GOSPODINE SNIJEŽE POSLALI PUNO PAHULJICA.
ENA:…SVE STE ZALEDILI
JOSIPA:I NE MOGU SE VRATITI KUĆI,
       JER ZRAKOPLOVI NE LETE.
ENA: JAKOV JE JAKO ŽALOSTAN, A DANAS JE BADNJAK…
LUCIJA: PA SMO MISLILE, AKO BI VI…MOGLI…MALO  PRESTATI…
GOSPODIN SNIJEG: JOŠ BI I KOMANDIRALE…
                 TA MLADOST! 
                 NI STRANE SVIJETA JOŠ NISTE NAUČILE.

G.LED: NO, DRAGI PRIJATELJU, MOŽDA SU U PRAVU.
       ŽELE DOBRO.
       A I VAMA BI DOBRO DOŠAO ODMOR.
       ZAUSTAVIMO  MALO  PAHULJE I ODLEDIMO SVE.
SNIJEG: NO, DOBRO, DOBRO. UČINIMO TO, IPAK JE DANAS BADNJAK.
IAKO SE TAKO LIJEPO ZABAVLJAM KADA ZATVORIM ZRAČNE LUKE,…
NITKO SE NIKUDA NE ŽURI….
(Zamahnu svojim štapićem i rukama te svi odu sa scene)
(Iz kuće izlaze Jakov i prijatelji) 
JAKOV: HVALA VAM ŠTO STE ME SASLUŠALI.
       MALO MI JE LAKŠE, ALI JOŠ SAM TAKO TUŽAN.
IVAN: HAJDE, HAJDE…VIŠA SILA.
      DOĆI ĆE SUTRA I SVE ĆE BITI SUPER.
MARINO:AKO U MEĐUVREMENU NE RAZBIJEŠ PROZOR, NARAVNO.
MIHAEL: DRUŠTVO, IDEMO BRZO!
ANDRIJA:MORAMO OKITITI BOR!
       I POJESTI KOLAČE, NARAVNO.

(odjednom se iza njega pojavljuju tata i mama)
MAMA: ZLATO….(pozdravljaju se i grle)
JAKOV: MAMA!  TATA! 
       KAKO MI JE DRAGO DA STE OVDJE!!
TATA:I NAMA, SINE NAŠ.
JAKOV:MISLIO SAM DA NEĆETE DOĆI, A VI STE OVDJE!
TATA: DA. BILO JE TO PRAVO ČUDO.
      BILO JE STRAŠNO NEVRIJEME, A MI SMO STALNO MISLILI  NA TEBE.
      ALI, POMOĆI NIJE BILO…
MAMA:I ONDA ODJEDNOM.
     KAO KADA BI ZAMAHNUO ČAROBNIM ŠTAPIĆEM 
     PRESTAO JE PADATI SNIJEG.
TATA: VJETAR JE POTPUNO STAO.
      ZRAKOPLOV JE POLETIO. 
      DA, BILO JE TO PRAVO ČUDO.
JAKOV: GLAVNO JE DA STE SADA OVDJE.
       IDEMO  OKITITI BOR. 
       I PROBATI BAKINE KOLAČE.
MATIJA: TAKO SU MALE PAHULJICE POMOGLE DJAČAKU JAKOVU
DA I OVAJ BADNJAK PROTEKNE U MIRU, SREĆI,
OKRUŽEN SVOJOM  OBITELJI.
ON NARAVNO NIKADA NIJE SAZNAO ZAŠTO JE TAKO ODJEDNOM
PRESTAO PADATI SNIJEG, I ZAŠTO SU PRESTALI
PUHATI LJUTI VJETROVI. 
NO, MOŽDA JEDNOG DANA MEĐU MILIJUNIMA PAHULJA
UGLEDA BAŠ TE. 
MOŽDA MU BAŠ SLETE NA OBRAZ.
MOŽDA IH I VI NEGDJE VIDITE.
A, KADA OLUJA IZNENADA STANE, MOŽDA SE UPRAVO TADA
GOSPODIN SNIJEG ODMARA I LIJEČI  SVOJU REUMU,
A GOSPODIN LED  PRIPRAVLJA  NOVU ZABAVU
POKUŠAVAJUĆI ZADIVITI  GOSPOĐU MRAZIĆ.
MOŽDA. NO, JEDNO JE SIGURNO,
I VELIKI I MALI VOLE OVE BLAGDANSKE  DANE.
ČESTIT VAM BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA!!

Cijela predstava je zamišljena tako da djeca repaju i tako povezuju događaje koje možete sami dodati. Sam rep je samo poveznica.

 POGLEDAJMO SADA ŠTO SMO UČILI
S PJESMAMA NAPAMET DUGO SE MUČILI
PRIREDBA JE OVDJE I SVE ŠTO TREBA
AKO NEĆE VALJATI NEMA BEDA

OVDJE SU SE NAŠLI PRIJATELJI PRAVI
SPIKA SE O KLOPI, NITKO IH NE GNJAVI…  
POGLEDAJMO SADA PRVU PRIČU
EVO, VEĆ SE U KUĆI MIČU….

IDEMO SADA DO DRUGIH VRATA 
IDEM POSLUŠATI, BAŠ IZ INATA
TKO ZNA ŠTO SE OVDJE ZBIVA
JESU LI OVA DJECA NEŠTO KRIVA

 GRUDA SE I BACA KAO ČIGRA
OVO JE BAŠ SUPER IGRA
SVE DALJE IDU I NE MISLE NA STAZE
PO NOVOM SNIJEGU SAMO GAZE

Linkovi:

Reci peci

She

Sapunoteka

Chemaco

Žena

Coolinarka

Naša djeca i mi

Blagdani

Dom i stil

Ciciban

How to make a Christmas Tree – video

How to make a Christmas Tree from paper – video

How to make a Christmas Tree Bauble – video

How to make a Star to to Hang on the Tree – video

Origami Christmas Tree

Origami Star – video

Christmas Decorations

25. studenoga 2011. u 11 sati u Kongresnoj dvorani Globus na Zagrebačkom velesajmu u Zagrebu (Avenija Dubrovnik 15), održana je  svečana promocija odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika iz predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova u zvanje mentora i savjetnika.

U 28. naraštaju unaprijeđeno je 894 odgojno-obrazovnih radnika koji svojim radom, stručnošću, pedagoškim i metodičkim odlikama te pozitivnim nastojanjima postižu uzorne rezultate u odgojnom i nastavnom radu. Također, izvannastavnim aktivnostima i izvannastavnim stručnim radom pridonose unapređivanju procesa poučavanja, razvoju cjelokupne odgojno-obrazovne djelatnosti svoje ustanove i hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava u cjelini.

Odluku o napredovanju ili ponovnom izboru u zvanje mentora i savjetnika primilo je 95 odgojitelja i stručnih suradnika predškolskih ustanova, 370 učitelja i stručnih suradnika osnovnih škola i 243 nastavnika i stručnih suradnika iz srednjih škola i učeničkih domova. Iz strukovnih predmeta napreduje ili se ponovno bira u zvanje 186 nastavnika.

Ovo je već druga promocija odgojno-obrazovnih radnika u 2011. godini. Na prvoj promociji, koja se održala 11. veljače 2011., promovirano je njih 895. Promocijom 1.789 odgojno-obrazovnih radnika u 2011. godini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih žele odati priznanje učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima koje su zaslužili na temelju svog rada, zalaganja i uspjeha u radu s djecom i usmjeriti interes javnosti na njihovu ulogu i važnost u društvu.

Podaci su prenijeti sa stranica Ministarstva.

Kako sam i sama imala čast biti jedna od učiteljica koja je napredovala u zvanju (zvanje savjetnika) donosim nekoliko slika sa same promocije:

Škole sudionici:

1. Agrupamento de Escolas do Monte de Caparica – Portugal
2. Osnovna škola Horvati – Republika Hrvatska
3. 3º GYMNASIO THESSALONIKHES – Grčka
4. INSTITUTO COMPRENSIVO PACIFICO RAMATI – Italija
5. KAUNO SANCIU VIDURINÉ MOKYKLA – Litva
6. Gimnazjum nr4 w Swidnicy – Poljska
7. SCOALA CU CLASELE I-VIII NR. 308 Sector 4 Bucuresti – Rumunjska
8. Stora Satraskola – Švedska

Više o samom projektu moći ćete pročitati u idućem Pogledu.

Slike iz Portugala….