Školski e-dnevnik

Neki dan sam na TV vijestima pogledala prilog o uvođenju e-dnevnika u škole, za sada u samo nekoliko njih. Mogu samo reći SJAJNO!

Prilog:

Od nove školske godine i nove tehnologije. Klasični dnevnik zamijenit će e-dnevnik, a klasične udžbenike e-udžbenici. Naravno neće sve to ići odjednom.

Osim profesora, koji unose ocjene, izostanke i sve ostalo što su radili i u klasičnom dnevniku, pristup e-dnevniku imat će i učenici. Oni će imati korisničko ime i lozinku i moći će vidjeti podatke koje su nastavnici unijeli o njima, kazao je ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić.

Dodao je kako će školama ostaviti mogućnost da odluče hoće li roditeljima dopustiti da vide ocjene i izostanke svoje djece. U svakm slučaju roditelji će i dalje morati dolaziti na informacije u školu. E-dnevnik će prve isprobati zadarska medicinska, zagrebačka 15. i požeška gimnazija.

No tu nije kraj e-novostima. Kako doznajemo, uskoro će u CARNet biti pozvani svi nakladnici kako bi se dogovorili koji će njihovi udžbenici, i za koje razrede, uskoro biti dostupni u digitalnom obliku. U svjetlu ove priče, bilo bi dobro da se netko napokon sjeti da u škole uvedemo i informatiku, i to kao obvezni predmet. (Htv)

 Osobno poznavajući profesora Edina Kadića iz Medicinske škole Ante Kuzmanića iz Zadra znam sigurno da će ovaj projekt uspjeti. Veliki entuzijast koji sada veći dio praznika provodi u školi pripremajući sve za ovaj projekt oduvijek je bio daleko ispred. Kako sam mu jučer napisala “Dragi Edine, kad ja pomislim da bi nešto bilo super ti si to već napravio!)”….Njegova prezentacija o videokonferenciji, tj. prijenosu operacije rožnice oka na CUC-u me i potakla za uvođenje videokonferencije u školu. Hvala Edine! I sretno s projektom…Kamo sreće da uskoro svi imamo e-dnevnike u školama:)

Oglasi

Taksonomija

Taksonomija (grč. tassein – “svrstati”; nomos – zakon, znanost) je znanstvena disciplina koja na temelju sličnosti i razlika taksonomske jedinice kategorizira i razvrstava u skupine. One su najčešće hijerarhijski strukturirane i često u odnosu roditelj-dijete.

U početku se termin “taksonomija” odnosio samo na znanost o klasifikaciji živih organizama (sada poznatu kao alfa taksonomiju). Sada se taj termin koristi u mnogo širem smislu i odnosi se na klasifikaciju stvari, kao i na principe te klasifikacije.

Bloomova taksonomija  se odnosi na klasifikaciju različitih ciljeva učenja i mogućnosti studenata.

Naravno, to je i ona koja je nama najzanimljivija.

Što kaže moja draga kolegica Marina Diković?

•Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su različite taksonomije obrazovnih ciljeva.
•Međutim, što je taksonomija?
•Općenito taksonomiju možemo definirati kao konceptualnu shemu koja omogućava raspoređivanje, sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacije. Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.
 
Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogeda se u izradi svrhovitog i dosljednog sustava koji bi polazio od logičko-sadržajnih, pedagoških i psiholoških zakonitosti i principa učenja i poučavanja uopće.
•Također, svrha ove taksonomije je da olakša jednoznačno sporazumijevanje na području operacionalizacije ciljeva i zadataka odgojno-obrazovnih procesa, s posebnim naglaskom na područje nastave.
 
U Bloomovoj taksonomiji razlikujemo tri područja:  kognitivno, psihomotorno i afektivno.
 
•Kognitivno, spoznajno područje sastoji se od šest glavnih obrazovnih rezultata:
poznavanje, shvaćanje, primjena, analiza, sinteza i vrednovanje, a  svaka od njih se dijeli u podkategorije (znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i simboli, spoznavanje pravila, konvencija, tendencija i redoslijeda, i sl.).
•Za kognitivne strategije mogli bismo reći da su to opći načini postupanja u rješavanju različitih intelektualnih zadataka, odnosno da predstavljaju posebnu vrstu intelektualnih vještina (prepoznavanje, dosjećanje, prosuđvanje, uspoređivanje, itd.).
•Područje psihomotornog ponašanja temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizičke aktivnosti. Odgojno-obrazovni proces mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, već i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima motoričke aspekte.
 
Predložena taksonomija obuhvaća pet kategorija:
1.imitacija,
2.manipulacija,
3.točnost (preciznost),
4.koordinacija,
5.usvajanje  – jedne «druge prirode».
•Za razliku od obrazovanja kojima se uče i razvijaju kognitivna svojstva i stječu aspekti psihomotornog ponašanja, odgojem se stječu svojstva za koja su bitna afektivna ili konativna (voljena) dimenzija.

To su: vrijednosti, stavovi, interesi i navike.

 
 

Što učenici trebaju moći/ koja su iskustva trebali steći

Procesi učenja u kurikularnom pristupu:

Donata Elschenbroich u svojoj je knjizi „Svjetsko znanje sedmogodišnjaka“ sažela što bi sedmogodišnjaci trebali moći odnosno koja su iskustva trebali steći. Djeca i mladi tijekom vrlo važnih faza svoja razvoja vrlo često provode više vremena u školi nego sa svojim roditeljima. Škola stoga značajno pridonosi razvoju osobnosti kod mladih.

Nalanjajući se na svjetsko znanje sedmogodišnjaka, u različitim sam razgovorima sakupila nekoliko važnih iskustava koja su učenici nakon završenog obrazovanja trebali steći. Riječ je o tome da treba usmjeriti pogled na ono što učenici doživljavaju i uče u tim važnih fazama života: ne samo znanja i vještine, kompetencije i stavove, nego i sklonost i nesklonost, uspjeh i neuspjeh, radost i frustracije i još mnoštvo drugih stvari koje će itekako utjecati na njihov daljnji život:

 

Ulomci iz knjige „Svjetsko znanje sedmogodišnjaka“:   (ð Elschenbroich, 2001., str. 28 ff – ulomci)

  • doživjeli su vlastito prisustvo kao pozitivan doprinos: „Da nije bilo tebe…. Ti si nam nedostajao/nedostajala za …“
  • iskusili su da ne njihov vlastiti prijedlog za poboljšanje/rješenje ostvaren. Sjećanje: Ja kao netko tko je svijet učinio/učinila boljim…
  • čudesni prostor muzeja: poruka stvari. Njhova aura, njihovo starenje, njihovo daljnje postojanje nakon smrt. Osjećati da se svijet mijenja.
  • imaju pojam o prostranstvu svijeta
  • iskusili su da se vlastiti interesi mogu delegirati, da drugi njima mogu upravljati, da ih se može zastupati
  • posredovali su u svađi, izbjegli su sudjelovanje u svađi
  • pregovarali su o pravilima, promijenili su pravilo, u stanju su povezati nešto s pojmom „iznimka“
  •  susreli su se s „učiteljem“, stručnjakom, nekim tko nešto zna, radili su s njime ili uz njega („mentor“)
  • osjetili su ponos što su „dijete.“ Samo dijete.Stolz empfunden haben, „ein Kind“ zu sein. Nur Kind.“

 

Ovome treba dodati:

  • bili su učenik/učenica na nastavnom satu
  • izgladili su svađu, ispričali su se
  • pružili su pomoć i primili su je
  • doživjeli su da se trud isplati
  • netko ih je nazvao najboljim prijateljem, najboljom prijateljicom
  • napravili su nešto sasvim sami
  • spoznali su vlastite prednosti i nedostatke
  • doživjeli su da su drugi drugačiji I da je dobro onako kako je
  • zagriženo su se potrudili oko nekog zadatka, nekog posla
  • naučili su cijeniti vlastita postignuća i postignuća drugih  
  • doživjeli su da netko cijeni njihovo postignuće
  • uživali su u doživljaju kazališta, glazbe, slika
  • iskusili su da je učenje uspješno i da pruža zadovoljstvo; vlastitim su snagama naučili nešto novo
  • zaboravili su na vrijeme čitajući knjigu, rješavajući zadatak, razgovarajući
  • osjećali su se jedinstveno, posebno, baš kao „ja“
  • nadišli su sami sebe
  • uzašli su kao pobjednik iz situacije koja je u njima izazvala strah
  • griješili su unatoč upozorenjima odraslih i unatoč tome što su ta upozorenja razumjeli
  • priznali su pogrešku – i pritom su nešto naučili/dobili
  • doživjeli su da unatoč slabostima mogu doživjeti priznanje
  • bili su „učitelj/ica“, stručnjak/inja, maher/ica, naučili su nekog nešto
  • u nekoj su se stvari izložili oku i kritici javnosti
  • netko ih je trebao za ostvarenje nekog zajedničkog cilja
  • dobili su priznanje, shvaćeni su ozbiljno
  • ……
  • ……

 

Spirala učenja

U nekoliko idućih postova pokušat ću svim učiteljima prikazati dio onoga što smo mogli doznati u projektu Procesi učenja u kurikularnom pristupu.

 Projekt su organizirali i provodili Agencija za odgoj i obrazovanje i k-education projektni ured Zagreb, koji djeluje po nalogu Saveznog ministarstva nastave, umjetnosti i kulture Republike Austrije i udruge KulturKontakt. Na projektu je sudjelovalo 25 učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.

Danas….SPIRALA UČENJA

Ingrid Salner-Gridling

Odrediti cilj učenja

Što želim znati/moći? Zašto to želim znati/moći? Što se učekuje?

 

Organizirati učenje

Koliko vremena želim/smijem utrošiti?

Koji su mi materijali/mediji na raspolaganju?

S kim želim surađivati? Tko mi, ako bude potrebno, može pomoći?

Razvrstati postojeće znanje

Što već znam/mogu i kako mi to može pomoći u učenju?

Koje znanje/koje vještine su preduvjet za učenje (i još ih eventualno moram usvojiti)?

Odrediti rutu učenja

Što mi treba? Gdje mogu dobiti važne informacije?

U koje pojedinačne ciljeve mogu podijeliti svoj zadatak? Što je moj prvi korak? Koji koraci slijede?

Uživati u uspjehu

Što sam novo naučio/naučila?

Koje sam znanje/vještine produbio/produbila?

 

Pogled unatrag

Što mi je bilo teško? Što želim još bolje naučiti?

 

Krenuti prema novom cilju učenja