100 godina Osnovne škole Žitnjak iz Zagreba

Kada neka škola prevali stotu vrijedno je to zabilježiti i posebno se na taj događaj osvrnuti, a ako se radi o Osnovnoj školi Žitnjak bit će mi to posebno zadovoljstvo.

1911. – 2011.

Veselo zvoncanje školskog zvona razbilo je seosku idilu mirnog i pitomog naselja Žitnjak, u to vrijeme tako blizu, a ipak daleko od grada Zagreba.
   Kako piše u staroj, na sreću sačuvanoj spomenici, 1. listopada 1911. godine otvorena su vrata hrama prosvjete, niža pučka škola u naselju Žitnjak-Petruševec.
         Doprinos u izgradnji škole, pored gradskog zastupstva i poglavarstva pučke škole dali su i nacelnik Janko Holjac, a spominje se i gradski nadzornik Adolf Vuković.
   Prvim učiteljem imenovan je naredbom Visoke kraljevske zemaljske vlade, odjelom za bogoštovlje i nastavu od 28. kolovoza 1911. Stjepan Canki, dotada učitelj na dječačkoj pučkoj školi u Draškovićevoj ulici. 

Što se dalje zbivalo i koje su djelatnosti škole danas pročitajte OVDJE.

Pozdrav i čestitke djelatnicima!!!

Rad u produženom boravku

Preneseno sa stranica Agencije za odgoj i obrazovanje:

Suvremeni način života sve većem broju roditelja nameće potrebu  zbrinjavanja djeteta mlađe školske dobi koje nakon redovne nastave  odlazi kući i bez nadzora provodi vrijeme do dolaska roditelja.  Samostalan boravak kod kuće često izlaže dijete mnogim opasnostima, a  strah i briga roditelja za dijete tijekom radnog dana nameću potrebu za  organiziranom brigom o djetetu. Škole time dobivaju novu i zahtjevniju  ulogu koja od zaposlenika zahtijeva organiziraniju skrb za dijete  tijekom cijelog dana. Produženi dnevni rad nakon redovite prijepodnevne  nastave – produženi boravak, jedan je od modela kojim se mogu kvalitetno  i sustavno riješiti navedeni problemi, osobito u urbanim sredinama.  Nova uloga škole na taj će način biti maksimalno i racionalno  iskorištena jer pruža nebrojene mogućnosti djelovanja u svrhu pravilnog  razvoja i rasta svakog djeteta u kvalitetnu osobu, korisnu svojoj  obitelji i zajednici.

Više…

Pojmovnik

Valja se prisjetiti….

IZ DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA:

U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znače:

Škola – odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja službeni odgoj i obrazovanje.

Osnovna škola – odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda.

Područna škola – odgojno-obrazovna podružnica škole, smještena izvan sjedišta matične škole, a s kojom je programski i kadrovski povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj učenika za najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti.

Područni odjel – dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedišta matične škole i ne ispunjavaju uvjete za osnivanje podru

čne škole.

Osnovne škole s otežanim uvjetima rada – odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u brdskoplaninskim i slabo prometno povezanim područjima te škole koje posebnim propisima ministarstva nadležnog za obrazovanje imaju ili dobiju taj status.

Mreža osnovnih škola – skup osnovnoškolskih ustanova, matičnih i područnih škola i područnih odjela koje obavljaju osnovnoškolsku djelatnost na lokalnome i regionalnome području, a odrenujega definiranje pripadajućega upisnog područja.

Upisno područje – područje s kojega učenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalište,odnosno boravište imaju pravo pohanati odrenenu školu, odnosno ustanovu koja obavlja osnovnoškolsku djelatnost.

Učenik – sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu ili srednju školu i stječe znanja te razvija sposobnosti i vještine, navike i odgojne vrijednosti pohanajući obveznu i neobveznu osnovnu školu.

Učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama – učenik s teškoćama ili potencijalno daroviti učenik:

učenik s teškoćama – učenik s utvrnenim stupnjem i vrstom teškoća po propisima iz socijalne skrbi što podrazumijeva učenika s oštećenjem vida ili sluha, ili s poremećajem govorno-glasovnojezične komunikacije i specifične teškoće u učenju, ili motoričkim smetnjama, ili sa sniženim intelektualnim sposobnostima, s poremećajem u ponašanju, ili autizmom, ili postojanjem više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju, koji je uključen u redovitu ili posebnu osnovnoškolsku ustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom ili posebnom programu ovisno o vrsti i stupnju oštećenja.

darovit učenik – učenik iznadprosječnih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i) stvaralačkih, ili(i) psihomotornih sposobnosti.

Učitelj – stručno osposobljena osoba za poučavanje, odgoj i obrazovanje učenika u odgojnoobrazovnoj ustanovi.

Učitelj za provođenje nastave u posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama produženoga stručnog postupka: – stručno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profila za poučavanje, odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama.

Učitelj-mentor – stručno osposobljena osoba koja je voditelj studenata tijekom praktične poduke studenata visokog učilišta za obrazovanje učitelja/nastavnika ili učitelj za rad s potencijalno darovitim učenicima u osnovnoj školi.

Razredni odjel – skupina učenika približne životne, obrazovne i emotivne dobi istog razreda.

Posebni razredni odjel – skupina učenika istog razreda, približne životne dobi, s posebnim obrazovnim potrebama koji su uključeni u poseban program za učenike s većim teškoćama u učenju.

Kombinirani razredni odjel – skupina učenika sastavljena iz dva, tri ili četiri razreda uobičajena u školama s malim brojem u

čenika.

Odgojno-obrazovna skupina – odreneni broj relativno stalnog sastava učenika iz jednog, dva ili više razreda koji se ustrojava za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik školskog rada.

Učionica školska prostorija u kojoj se provodi razredna ili predmetna nastava, kao i drugi oblici školskog rada.

Nastavni plan – isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih školskih aktivnosti te s tjednim i godišnjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.

Nastavni program – isprava kojom se propisuje cilj, sadržaj i opseg svakog nastavnog predmeta te sadržaj i opseg svih drugih nastavnih i školskih aktivnosti.

Alternativni program – drugi raspoloživi nastavni plan i program.

Nastava – planska i organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u školi ili drugoj odgojnoobrazovnoj ustanovi.

Redovita nastava – nastavom predvinena odgojno-obrazovna djelatnost u školi koja obvezuje na pohađanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i školskom radu prema propisanome nastavnom planu i programu i koja je definirana školskom godinom u punome trajanju.

Predmetna nastava – nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema obrazovnim područjima.

Izvannastavna aktivnost – oblik aktivnosti koji škola planira, programira, organizira i realizira, a ukoju se učenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno uključuje.

Dopunska nastava – individualizirani oblik rada u skupinama za učenike koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha.

Dodatna nastava – individualizirani oblik rada za potencijalno darovite učenike.

Smjena – organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska termina s ciljem osiguravanja održavanja nastave za sve učenike s pripadajućega upisnog područja.

Poludnevna nastava – nastava organizirana u jednoj smjeni.

Cjelodnevna nastava – nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste učenike, s intervalima izvanškolske i izvannastavne aktivnosti.

Produženi boravak – organizirani boravak djece u školi nakon redovite, obvezne nastave iškolskih aktivnosti, s prehranom.

Produženi stručni postupak – program stručne pomoći učenicima s posebnim obrazovnim potrebama koji uključuje pomoć u svladavanju odgojno-obrazovnih sadržaja, rehabilitacijske programe i interesne skupine za poticanje kreativnosti učenika.

Stručni suradnik – stručno osposobljena osoba za pomoć u nastavnome i školskome radu, kojaobavlja poslove koji proizlaze iz pedagoškog rada ili su s njime u svezi te pruža edukacijskorehabilitacijskupotporu.

Rad s djecom smještenom u zdravstvene ustanove – »nastava u bolnici« – privremeni ili trajni oblik provedbe osnovnoškolskog programa koji je namijenjen učeniku smještenom u bolnici i na dulje vrijeme spriječenom u redovitom pohananju nastave u matičnoj školi. Nastavu organizira najbliža osnovna škola.

Rad s djecom oboljelom od kroničnih bolesti – »nastava u kući« – oblik provedbe osnovnoškolskog programa namijenjenog učeniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme spriječen redovito pohađati nastavu. Nastavu organizira najbliža osnovna škola.

Stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika – trajni stručni razvoj učitelja i stručnih suradnika kroz službene i neslužbene, skupne ili pojedinačne oblike obrazovanja i stjecanja dodatnih znanja i vještina s ciljem unapređenja osobnih sposobnosti i vještina iz svoje struke isveukupnoga odgojno-obrazovnog rada.

Napredovanje učitelja i stručnih suradnika – mogućnost stjecanja viših zvanja u odgojnoobrazovnome radu u čitelja, mentora i učitelja savjetnika kroz vrednov

Udžbenik – temeljno odgojno-obrazovno školsko i nastavno sredstvo koje sadrži sustav znanja iz određenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoško-psihološki i didaktičko-metodički primjereno zakonitostima učenja i poučavanja u školi i izlaže gradivo utvrđeno nastavnim planom i programom.

Razredna nastava – organizacijski oblik nastave u nižim razredima osnovne škole u kojima jedan učitelj izvodi većinu nastavnih sadržaja.

Koje zakone i pravilnike učitelj mora znati…

Često se u pedagoškoj dokumentaciji, koja je priznajmo zaista opširna, znamo pogubiti. Kako bismo bili što sigurniji u svoj rad potrebno je svakako dobro poznavati pravilnike i zakone koje se tiču direktno našega rada.  Ovdje sam se osvrnula na pojedine članke kojih se valja prisjetiti.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Osvrnimo se na čl.115.

(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo.
(2) Pod stalnim stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj znanosti u području pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada,upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u školskim ustanovama.
(3) Programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja iz stavka 1. ovog članka organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje.
(4) Uz ustanove iz stavka 3. ovog članka programe iz stavka 1. ovog članka mogu provoditi i visoka učilišta te subjekti iz civilnog sektora.
(5) Ustanove iz stavka 3. i 4. ovog članka programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja mogu izvoditi i u školskim ustanovama.
(6) Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja treba sadržavati temu, namjenu, ciljeve programa iskazane kompetencijama, metode poučavanja, organizaciju, način vrednovanja i oblik certificiranja, broj polaznika, vrijeme trajanja programa i troškovnik.
(7) Način i postupak stručnog osposobljavanja i usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja propisuje ministar.

ZAKON O PROSVJETNOJ INSPEKCIJI  NN 61/11

ZAKON O STRUČNO-PEDAGOŠKOM NADZORU

PRAVILNIK O SADRŽAJU I OBLIKU SVJEDODŽBI I DRUGIH JAVNIH ISPRAVA TE PEDAGOŠKOJ DOKUMENTACIJI I EVIDENCIJI U ŠKOLSKIM USTANOVAMA

PRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

OBITELJSKI ZAKON

ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU

PRAVILNIK O NAPREDOVANJU UČITELJA I NASTAVNIKA U OSNOVNOM I SREDNJEM ŠKOLSTVU

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD

DOPUNSKA I DODATNA NASTAVA:

(4) Dodatna nastava je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika.
(5) Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika.


PODUKA PLIVANJA:

(1) Škola je za vrijeme osnovnoškolskog obrazovanja dužna omogućiti svim učenicima podukuplivanja.
(2) Program poduke plivanja propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a provodi se tijekom II. ili III. razreda.
(3) Minimalni program poduke traje 20 sati, a izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama s najviše 12 učenika.
(4) Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama treba osigurati odraslog pomagača ovisno o vrsti i stupnju teškoće.
(5) U višim razrednim odjelima poduka se osigurava samo za one učenike koji nisu naučili plivati.
(6) Izvršitelji programa škole plivanja jesu učitelji treneri na bazenima, a organizira ga škola.
(7) Organizaciju poduke plivanja, osim škola, mogu provoditi i savezi školskih športskih klubova.
(8) Škola je za poduku plivanja dužna za svakih 14 učenika osigurati jednog pratitelja učenika i nadzor na bazenu. Pratitelj je osoba koju odredi ravnatelj.

NE  ZABORAVIMO USTAV REPUBLIKE HRVATSKE.

OSTALO…

Priručnik Svatko uči na svoj način

Već sam na ovom stranicama pisala o projektu Procesi učenja u kurikularnom pristupu kojeg sam i sama bila sudionik od 2009. do 2011. godine.

Zajednički, moje kolege i ja napisali smo i priručnik Svatko uči na svoj način.

Više na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje gdje je Priručnik objavljen i u PDF formatu.

Priručnik Svatko uči na svoj način nastao je kao rezultat projekta stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika Procesi učenja u kurikularnom pristupu, koji se odvijao u sklopu bilateralne suradnje Republike Hrvatske i Republike Austrije u razdoblju od 2009. do 2011. godine.

Cilj projekta bio je ponuditi mnogobrojne i različite poticaje za profesionalni razvoj sudionika da bi uspješno nastavili razvijati osobne, socijalne i profesionalne kompetencije promišljajući suvremene teorije učenja i kompetencijski pristup cjeloživotnom učenju te ih primijenili u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu.

Sudionici projekta su učitelji, nastavnici i stručni suradnici, koji su ujedno i voditelji Županijskih stručnih vijeća 14 nastavnih predmetna iz cijele Hrvatske. U radovima otvaraju vrata svojih učionica i čine vidljivima vlastita promišljanja procesa učenja i poučavanja te procesa učenja učenika. Teme radova sami su odabrali prema osobnoj procjeni važnosti za njihov svakodnevni odgojno-obrazovni rad i/ili profesionalni razvoj. Priručnikom se žele podijeliti iskustva raznolikih procesa učenja sa svima koji uče i koje učenje iznova inspirira i obogaćuje tijekom cijeloga života. Organizatori projekta su Agencija za odgoj i obrazovanje i k-education projektni ured Zagreb, koji djeluje po nalogu Saveznog ministarstva nastave, umjetnosti i kulture Republike Austrije i udruge KulturKontakt Austria.