EUROPA 2020.

 „Europa 2020.- Strategija pametnog, održivog i inkluzivnog rasta”

 AZOO je objavila priopćenje Europske komisije: Europa 2020.- Strategija pametnog, održivog i inkluzivnog rasta.

Evo nekih dijelova nama profesionalno zanimljivih:

Europska unija mora definirati gdje želi biti 2020. godine. S tom namjerom Europska komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU:

-75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno.

3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj.

Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju).

Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja.

 

 (Cilj koji se odnosi na obrazovna dostignuća, a bavi se problemom ranog napuštanja obrazovanja smanjenjem stope s trenutnih 15% na 10%, istovremeno povećavajući udio stanovništva u dobi od 30-34 godine koji završavaju tercijarno obrazovanje s 31% na najmanje 40% u 2020. godini)

 

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva.

 

Ovi su ciljevi reprezentativni za tri prioriteta pametnog, održivog i uključivog rasta, ali nisu razrađeni: za potporu će biti potreban čitav niz aktivnosti na nacionalnoj razini, na razini Europske unije i internacionalnoj razini. Europska komisija predstavlja sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u okviru svake prioritetne teme:

 

„Unija inovacija“ s ciljem unapređenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za istraživanje i inovacije kako bi se osigurala mogućnost transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge koje stvaraju rast i radna mjesta.

 

Mladi u pokretu“ s ciljem povećanja učinka obrazovnih sustava i olakšanja ulaska mladih na tržište rada.

 

Digitalni program za Europu“ s ciljem bržeg širenja brzog interneta te korištenja prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke.

 

„Resursno učinkovita Europa“ s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od korištenja resursa, podrške prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine ugljena, povećanja korištenja obnovljivih izvora, modernizacije sektora transporta i promicanja energetske učinkovitosti.

 

„Industrijska politika za globalizacijsko doba“ s ciljem unapređenja poslovnog okruženja, prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te razvoja snažne i održive globalno konkurentne industrijske osnove.

 

„Program za nove vještine i radna mjesta“ s ciljem modernizacije tržišta rada te osnaživanja ljudi razvojem njihovih vještina tijekom cijeloga života s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage te boljeg slaganja ponude i potražnje, uključujući i kroz mobilnost radne snage.

 

„Europska platforma protiv siromaštva“ s ciljem jamčenja društvene i teritorijalne povezanosti na način da svi imaju koristi od prednosti rasta i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od siromaštva i socijalne isključenosti omogući dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu.

Europa mora djelovati na:

 

 Obrazovanje, usavršavanje i cjeloživotno učenje: Četvrtina ukupnog broja učenika loše čita, svaka sedma mlada osoba prerano napušta školovanje i usavršavanje. Otprilike 50% završava srednju razinu obrazovanja, ali to često ne odgovara potrebama tržišta rada. Manje od svake treće osobe u dobi između 25 i 34 godine ima fakultetsku diplomu, dok taj broj u SAD-u iznosi 40%, a u Japanu preko 50%. Prema podacima šangajskog indeksa, samo dva europska sveučilišta nalaze se među prvih 20 sveučilišta u svijetu.

 Digitalno društvo: Globalna potražnja za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama predstavlja tržište vrijedno 2 000 milijardi eura, a tek jedna četvrtina dolazi iz europskih tvrtki. Europa zaostaje i u području brzog interneta, što utječe na mogućnost inovacije, uključujući i u ruralnim područjima, te na mogućnost širenja znanja i distribucije roba i usluga putem interneta.

Na nacionalnoj razini države će članice morati:

provesti reformu nacionalnih (i regionalnih) sustava istraživanja i razvoja te inovacija kako bi omogućile izvrsnost i pametnu specijalizaciju, ojačale suradnju između sveučilišta, istraživačkih centara i tvrtki, provele zajedničke programe i ojačale prekograničnu suradnju u područjima s dodanom vrijednosti EU te sukladno tome prilagodile nacionalne postupke financiranja, kako bi osigurale difuziju tehnologija širom teritorija EU;

osigurati dovoljan broj diplomiranih znanstvenika, matematičara i inženjera te usmjeriti nastavne planove i programe na kreativnost, inovacije i poduzetništvo:

na prvo mjesto staviti izdavanja za znanje, uključujući i porezne poticaje i druge financijske instrumente za promicanje privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj.

 

 

Na razini Europske unije, Komisija će raditi na:

 

integraciji i jačanju programa mobilnosti, sveučilišnih i istraživačkih programa EU (kao što su Erasmus, Erasmus Mundus, Tempus i Marie Curie) te njihovom povezivanju s nacionalnim programima i resursima;

 

ubrzavanju programa modernizacije visokog obrazovanja (nastavni planovi i programi, upravljanje i financiranje), među ostalim i rangiranjem rezultata sveučilišta i obrazovnih rezultata u globalnom kontekstu;

 

– pronalaženju načina za promicanje poduzetništva kroz programe mobilnosti za mlade stručnjake;

 

promicanju prepoznavanja neformalnog i informalnog učenja;

Na nacionalnoj razini države će članice morati:

– osigurati učinkovito ulaganje u obrazovni i sustav osposobljavanja na svim razinama (od predškolske do tercijarne);

– popraviti obrazovne rezultate, dotičući se svakog segmenta (predškolski, primarni, sekundarni, tercijarni) u okviru integriranog pristupa, obuhvaćajući ključne kompetencije, s ciljem smanjenja ranog napuštanja školovanja;

– povećati otvorenost i značajnost obrazovnih sustava stvaranjem nacionalnih kvalifikacijskih okvira te prilagođavanjem rezultata učenja potrebama tržišta rada;

– popraviti ulazak mladih na tržište rada integriranim aktivnostima, koje, među ostalim, pokrivaju usmjeravanje, savjetovanje i pripravništva.

 

Oglasi

Zaključivanje ocjena na polugodištu, da ili ne? – anketa

O ovome bruje sve zbornice, no što vi mislite?
Anonima anketa.

Jedan od prvih poteza novog ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, biti će ukidanje zaključnih ocjena na polugodištu u osnovnim i srednjim školama.

‘Osim što generira testomaniju i stres, polugodište i zaključivanje ocjena nepotrebno su opterećenje za nastavnike. Ukidanje nepotrebnog, ali već tradicionalnog administracijskog posla trebalo bi se dogoditi ubrzo’, najavila je zamjenica ministra Marija Lugarić za Vjesnik.

‘Kroz kontakte s učiteljima i nastavnicima dobili smo razne prijedloge, a jedan od njih je i ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu. Skloni smo toj ideji i to je nešto o čemu ćemo vrlo brzo donijeti odluku, već u sljedećih nekoliko mjeseci’.

‘Do ljeta planiramo učiniti niz promjena u administraciji, u stvarima koje otežavaju rad učiteljima i nastavnicima, a koje nije problem ukloniti. Takve im administrativne barijere samo zagorčavaju rad i život, a u stvarnosti ne utječu na kvalitetu nastave. Figurativno, u školama nedostaje zraka’, kazala je Marija Lugarić.

Videokonferencija učenika drugih razreda

Kako videokonferencija nije bauk ni za učenike drugih razreda pokazali su učenici OŠ Horvati i OŠ Velika Ludina.
Božićne pjesme i recitacije podijelili su jedni između drugih!

Evo kako je videokonferencija izgledala:

This slideshow requires JavaScript.